BIODINAMIČKA VINA: DA JE KVASAC BITI LAKO, TO BI BIO SVAKO - 5 ZABAVNIH ČINJENICA

Biodinamičko je vino prava prirodna poslastica puna zabavnih činjenica! Za početak, samo da se kratko prisjetimo objašnjenja: biodinamička vina su ona vina koja se proizvode uz minimalno ljudske intervencije s potpunim naglaskom na zaštitu prirode i izvornosti okusa – a cijela je biodinamička priča prožeta fun factovima!

Ako je čovjekovo uplitanje svedeno na minimum, tko odrađuje puno posla? Kvasac! Pa da je kvasac biti lako, to bi bio svako - s tim na umu, zaronimo u 5 zabavnih činjenica o biodinamičkom vinu!

Biodinamički vinogradi: BIO CANTINA ORSOGNA DEMETER.

Biodinamički vinogradi: BIO CANTINA ORSOGNA DEMETER.

1. AVANTURE JEDNOG MALOG KVASCA

Kvasci su zaslužni za pretvaranje šećera u alkohol, tj. za fermentaciju grožđa u slastan napitak – vino. Kvasce možemo prema njihovom “podrijetlu” podijeliti u dvije skupine: prirodni (autohtoni) i komercijalni. Ovi prirodni se nalaze na bobicama i u vinogradu, pa...prirodno, a komercijalne se proizvodi industrijski i njih se dodaje – ali ne i kod biodinamičkog vina!

Svaki je kvaščić u biodinamičkom vinogradu tamo prirodno dan i da bi se njegov potencijal u potpunosti iskoristio, dolazimo do prvog fun facta:

U biodinamičkom se vinogradarstvu grožđe bere na puni mjesec - biodinamički vinogradari vjeruju da su za vrijeme punog mjeseca kvasci na opni grožđa aktivniji te je i time fermentacija brža i uspješnija!

Autohtoni kvasci se nalaze i na grožđu - biodinamičko vino.

Autohtoni kvasci se nalaze i na grožđu - biodinamičko vino.

2. KRAVLJI ROG

Na riječ biodinamika, mnogi se sjete slike kravljih rogova punjenih izmetom – i isto tako mnogima nije jasno – pa, zašto!?

Iako nije u potpunosti znanstveno dokazano zašto, ta specifična kombinacija daje izvanredno gnojivo!

Kako se u biodinamici ne koriste komercijalna niti “vanjska” gnojiva, biodinamika si je ovdje uskočila 100 % prirodnim pripravkom. Drugi fun fact: kravlji se rogovi pune svježom kravljom balegom, zakopavaju u zemlju najesen, te se nakon 6 mjeseci otkopaju – i time dobivamo izvanredno bogato gnojivo – koje uopće nema neugodan miris!

Punjenje kravljih rogova balegom – oplemenjivanje biodinamičkog vinograda.

Punjenje kravljih rogova balegom – oplemenjivanje biodinamičkog vinograda.

3. ZAUVIJEK MLADA

Biodinamička vina vječno ostaju mlada – ali ne zato što su se okrenula posebnim tretmanima, već zato što nisu stvorena da stare – ovo nije 100 % pravilo, ali starenje im je “otežano” 😉 . Treći fun fact: kod biodinamičkih je vina korištenje sumpora strogo ograničeno, tj. mnogi ga biodinamički vinogradari niti ne dodaju.

A kao što znamo, sumpor služi kao konzervans – zbog toga biodinamičko vino nema značajnog “imuniteta” te je vrlo osjetljivo.

*Ispravno zaštićena i čuvana biodinamička vina mogu, naravno, potrajati, no u principu, većinom ćete naći mlada biodinamička vina.

 Bioraznolikost u biodinamičkim vinogradima – guske BIO Cantina Orsogna.

Bioraznolikost u biodinamičkim vinogradima – guske BIO Cantina Orsogna.

4. ORGANSKO? BIODINAMIČKO? 

Četvrti fun fact je zapravo objašnjenje često postavljenog pitanja: zar nije organsko i biodinamičko isto?

Biodinamičko je stepenica više. Biodinamičke vinograde (i sve ostale proizvodnje i proizvode) kontrolira i odobrava DEMETER standard – koji je mnogo stroži.

Evo primjera:

U organskom se pristupu “više gleda” na uzgoj grožđa bez pesticida, a u vinifikaciji postoji malo više slobode – biodinamika se tu ne slaže i zahtjeva minimalnu ljudsku intervenciju u svim koracima. Pa tako je i primjerice korištenje sumpora fleksibilnije: u organskim vinima prag je veći.

Bio Cantina Orsogna – biodinamički vinogradi.

Bio Cantina Orsogna – biodinamički vinogradi.

5. KLJUČNA SU SLJEDEĆA 4 DANA! 

Tj. ne radi se ovdje o točno četiri dana već o biodinamičkom kalendaru koji valja pratiti pri biodinamičkom vinogradarstvu i poljoprivredi. Kalendar propisuje četiri dana na koja se odrađuju 4 različita zadatka: dani korijena, dani cvijeta, dani ploda i dani lista.

Dani ploda namijenjeni su berbi, dani lista zalijevanju, dani korijena obrezivanju, a na dane cvijeta vinograd se ostavlja na miru.