BIODINAMIČKI I VEGANSKI PJENUŠAC – O PJENUŠAVIM VINIMA
Šampanjac je postao sinonim za pjenušac, no nisu svi pjenušci šampanjci te postoje značajne razlike u pjenušavim vinima – a znate li koja je vrsta pjenušca najpopularnija na svijetu te gdje pronaći veganski i biodinamički pjenušac? Odgovore na ova pitanja saznajte u nastavku teksta, kao i osnovne razlike između šampanjca i drugih pjenušavih vina.
Biodinamički i veganski pjenušac postoji i ima jednako pjenušave note
Champagne vs. pjenušci
Kao što smo već rekli, iako je svaki šampanjac pjenušac, nije svaki pjenušac šampanjac. Champagne je bijelo pjenušavo vino koje od ostalih pjenušaca razlikuju sljedećih pet važnih faktora:
1. Proizvodi se isključivo u pokrajini Champagne u Francuskoj – jedini je šampanjac onaj koji je tamo proizveden.
2. Niti jedan se drugi pjenušac, koji vrije u bocama, ne proizvodi u tolikim količinama kao Champagne.
3. Cjenovno je uvijek odskakao od svih drugih pjenušavih vina.
4. U proizvodnji su Champagnea prisutni isključivo „veliki igrači“.
5. Drugačijeg je okusa od bilo kojeg drugog pjenušca.
Osim navedenog, njegova je proizvodnja strogo regulirana. U obzir dolaze samo tri vrste grožđa: Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier, a u prosjeku se godišnje proizvodi između 300 i 400 milijuna butelja.
Kod proizvodnje Champagnea koriste se samo tri vrste grožđa: Chardonnay, Pinot Noir i Pinot Meunier
Zašto pjenušci imaju mjehuriće?
Odgovor na to pitanje povezan je i s onim o proizvodnji. Pjenušava se vina proizvode na dva načina: fermentacija u boci i Methode Charmat.
Prva se, dakle, odvija u butelji, a druga u inox bačvama te je razvijena zbog veće potražnje jer omogućuje proizvodnju većih količina.
Proces izgleda ovako: nakon prve fermentacije, za vrijeme koje se grožđe pretvara u vino, slijedi druga fermentacija u kojoj dolazi, između ostalog, do razvoja CO2. Budući da se fermentacija odvija u zatvorenom spremniku, tj. boci, ugljični se dioksid vraća u vino te nakon otvaranja butelje izlazi u obliku mjehurića.
*Postoje proizvođači koji naknadno dodaju „mjehuriće“, no takav pjenušac nije originalan.
Mjehurići u pjenušcu su mjehurići ugljičnog dioksida.
Najpopularniji pjenušac na svijetu
...je Prosecco!
Talijansko vino danas je pravi hit, a iznimno se popularizirao zasigurno i zbog njegovog udjela u pićima poput Aperol Spritza!
Prosecco često ima voćne arome, poput jabuke, kruške, breskve i bijelog cvijeća. Ovo vino karakterizira svježina i živahna kiselost, a primarno se proizvodi metodom Charmat, što znači da je moguće proizvesti veće količine u kraćem vremenu.
Spumante i frizzante – pjena i mjehurići su sve!
Razlika između izraza "spumante" i "frizzante" odnosi se na stupanj perlanja ili mjehurića u pjenušavim vinima, a ova razlika često ima veze s razinom CO2:
SPUMANTE
• Spumante označava potpuno pjenušava vina, što znači da sadrže visoku koncentraciju mjehurića.
• Proizvodi se pomoću metode vrenja u boci(kao kod šampanjca) ili Charmat metode.
• Spumante vina obično imaju intenzivniju perlanost i često se smatraju elegantnijim ili formalnijim od frizzante vina.
FRIZZANTE
• Frizzante označava vina s umjerenom količinom mjehurića, odnosno s manje CO2.
• Proizvodi se metodom koja stvara blagu perlanost, većinom je to Charmat.
• Frizzante vina često imaju manje intenzivne mjehuriće i općenito su opuštenijeg stila.
Veganski i biodinamički pjenušac – ima li mjesta na slavlju i za njega?
Da!
Mnogi se iznenade kada čuju da nisu sva vina veganska, pa isto vrijedi i za pjenušce – ukratko, proizvođači vina često filtriraju svoj proizvod kako bi postao bistar, vizualno ljepši i ugodniji, no isto ga toliko često na taj način kontaminiraju jer koriste supstance životinjskog podrijetla.
Više o veganskim vinima, tj. procesu proizvodnje, možete pročitati u članku Jesu li sva vina veganska?
Mi ćemo Vam ipak već sada otkriti da svakako postoje pjenušci koji jesu veganski, a često se to veže i uz biodinamičku proizvodnju.
O biodinamičkoj smo proizvodnji također već ponešto rekli ranije, pa se možete informirati OVDJE, no da Vas uputimo:
Biodinamička je proizvodnja okrenuta iskonskom načinu proizvodnje hrane, pića, a i generalno načinu na koji se živi – sve je usmjereno prema prirodi i u skladu je s njom i njezinim ciklusom. Tako se u biodinamičkoj proizvodnji vinogradi i grožđe ne kontaminiraju pesticidima, gnojenje i obradu odrađuju životinje, slijedi se mjesečev ciklus i još mnogo toga.
Kakav je rezultat takvog vinogradarstva?
Vino s izraženim notama zemlje na kojoj raste, punog i nijansiranog okusa, mnogo prirodnije za konzumaciju pa oni koji ga probaju svjedoče da ne izaziva refluks kiseline niti glavobolju ( pogotovo vina kojima nisu dodani sulfiti).
VEGANSKI I BIODINAMIČKI PJENUŠAC
Isto tako kao što postoje nepjenušava vina okrunjena DEMETER(biodinamičkim), EKO, VEGAN I BIODIVERSITY certifikatima, postoji i jedan vrhunski pjenušac marke ZeroPuro.
Kakav je ZeroPurno Stillae Spumante Pecorino?
Pecorino Stillae blijedožute je boje te je malo mutan. Aroma je mirisna –bijelo cvijeće i jabuka, završno se osjeti i biljna nota sijena. Okus je svjež, voćan i ostavlja molo gorkog okusa badema u ustima.
ZEROPURO svoja vina uvijek posvećuje nekom segmentu prirode, pa tako je pjenušac Stillae posveta vodi.
U fotosintezi, sunčeva svjetlost (energija) pretvara šest molekula ugljičnog dioksida (CO2) i šest molekula vode (H2O) u molekulu šećera (glukoza = C6H12O6), a kao nusproizvod reakcije nastaje šest molekula kisika koje biljka oslobađa u atmosferu putem lista.
Nemojmo zaboraviti koliko je svaka biljka ključna i koliko nam daje.
Zeropuro biodinamički i veganski pjenušac Stillae Spumante.
KLASIFIKACIJA PJENUŠACA – OD BRUT ZERO DO DRY
Stillae Zeropuro je Extra Brut talijansko pjenušavo vino – idealno za proslave.
Pjenušava se vina često klasificiraju prema stupnju suhoće, tj. prema količini neprovrenog šećera u vinu.
ZeroPuro Stillae označen je kao EXTRA BRUT, no što to znači? Evo jedne klasifikacije:
1. Brut Nature ili Brut Zero: Brut Nature ili Brut Zero ima izuzetno nisku razinu neprovrenog šećera, obično manje od 3 grama po litri - ova su vina suha, svježa i čista.
2. Extra Brut: ovo su također suhi pjenušci, ali s malom dodanom količinom šećera, obično između 0 i 6 grama po litri.
3. Brut: Brut je najčešći stil suhog pjenušca. Ovi pjenušci sadrže obično manje od 12 grama neprovrenog šećera po litri te pokazuju izvrsnu ravnotežu između suhoće i voćnosti pa su prilično popularni.
4. Extra Dry: Iako ime sugerira veću suhoću, „Extra Dry“ pjenušci zapravo su polusuhi, s malo više šećera u usporedbi s Brut. Ova kategorija obično sadrži između 12 i 17 grama neprovrenog šećera po litri.
5. Dry: Ova kategorija tradicionalno označava slatke pjenušce, ali termin „Dry“ može biti zbunjujući jer ova vina zapravo nisu potpuno suha. Dry pjenušci sadrže više neprovrenog šećera od Extra Dry, obično između 17 i 32 grama po litri.
*moguća su odstupanja od navedene klasifikacije – različite regije i proizvođači ponekad se vode drugim mjerama, pa uvijek valja provjeriti što piše i na samoj boci.
Postoji li još vrsta pjenušaca?
Svakako!
Još jedan istaknuti pjenušac onaj je podrijetlom iz Španjolske – Cava.
Cava je pjenušavo vino koje se proizvodi uglavnom u Kataloniji.
Uz to, postoji još niz pjenušavih vina iz cijelog svijeta: osim Champagne, Prosecca i Cave, mnoge druge regije širom svijeta proizvode odlične pjenušce, na primjer SAD, Australija, Novi Zeland i drugi.
+ ZAŠTO SE PJENUŠAC POSLUŽUJE U VISOKOJ ČAŠI?
U slučaju da niste već znali, evo kratkog objašnjenja i za ovo pitanje:
Zato što efikasno mogu očuvati mjehuriće i svježinu – uzak i izduženi prostor potiče formiranje stalnog toka mjehurića koji izlazi iz sredine čaše prema vrhu, a visoka čaša smanjuje i kontakt vina sa zrakom, čime se smanjuje oksidacija i održava živahna kiselost i svježina vina.
*izvor: Priewe, J.: Grundkurs Wein. Alles, was man über Wein wissen sollte. 2022: ZS Verlag.