GDJE JE NESTALA PRIRODNA FERMENTACIJA VINA

Grožđe je oduvijek imalo sve što mu je potrebno za fermentaciju – nakon branja, ono bi se prešalo i prirodni je proces fermentacije mogao početi. Ipak, razvojem su se tehnologije i sve većom potražnjom u vinogradarstvu i vinarstvu ustalile nove metode proizvodnje vina. Dodavanje sulfita i kvasaca, tretiranje vinove loze pesticidima, bistrenje – svi su ovi čimbenici utjecali na nestanak prirodne fermentacije vina te na nestanak prirodnog, iskonskog visokokvalitetnog proizvoda koji je biološki, biodinamički i veganski.

Zbog povećanja potražnje i modernizacije vina se tretiraju raznim aditivima i time postaju manje kvalitetna./

Zbog povećanja potražnje i modernizacije vina se tretiraju raznim aditivima i time postaju manje kvalitetna./

ŠTO JE FERMENTACIJA?

Alkoholna fermentacija dio je procesa proizvodnje vina i tijekom te faze počinje se stvarati vino – za vrijeme se fermentacije odvija niz kemijskih reakcija kod kojih pomoću kvasaca dolazi do transformacije šećera u etilni alkohol i ugljični dioksid, a i u druge proizvode važne za kvalitetu vina.

Jednostavan prikaz fermentacije vina.

Jednostavan prikaz fermentacije vina.

Najvažniji čimbenik kod fermentacije su kvasci i bez njih nema vrenja mošta ni njegove pretvorbe u vino. Kvasci su sitni živi organizmi, nevidljivi golim okom te je bez njih proizvodnja vina nemoguća. Kvasci su uobičajeni organizmi na grožđu, a na njega su došli iz tla, vjetrom ili kukcima. Ipak, pri proizvodnji se vina grožđu redovito dodaju selekcionirani kvasci, uzgajani u laboratoriju, jer je vrlo često slučaj da velik broj autohtonih kvasaca ugine zbog upotrebe sredstava za zaštitu vinove loze.

PRIRODNA FERMENTACIJA VINA

Prirodnim uzgojem na zdravim i plodnim tlima dobiva se grožđe prekriveno bogatim mikroživotom koji je dovoljan za spontanu i prirodnu fermentaciju – i tako se prakticira proizvodnja u biodinamičkoj poljoprivredi.

Korištenje konvencionalnih kemijskih fungicida oslabilo bi stvaranje populacije kvasca pa bi spontana fermentacija bila nemoguća.

Osim toga, u biodinamičko vino ne treba dodavati konzervanse (sulfite) za stabilnost. Grožđe već ima sve elemente potrebne za fermentaciju, stabilizaciju i prirodno očuvanje. Isto tako, dodavanje sumpora vinu škodi fermentaciji i kvaliteti.

Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino
Civitas Pecorino

Civitas Pecorino

€19,49
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia
Labelle Malvasia

Labelle Malvasia

€19,49
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro
Linfae Primitivo Zeropuro

Linfae Primitivo Zeropuro

€19,99
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro
Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro

Malvasia Orange Clorofillae Zeropuro

€19,99

SUMPORENJE VINA

Dodavanje sulfita vinu nije drevna praksa i njezina je upotreba je relativno nova. Krajem 19. stoljeća uporaba je bila raširena samo u svrhu dezinfekcije bačvi vina za vrijeme pomorskog prijevoza. Zanimljivo je to što se sumpor nije dodavao u samo vino jer se smatralo da bi konzumacija takvog pića moga biti opasna – što jednim dijelom i je.

Sumpor je sastojak u vinu koji izaziva glavobolju i snažnije utječe na jetru.

Sumpor je prirodni element koji vino već sadrži.

ZAŠTO SE NE PRAKTICIRA PRIRODNA FERMENTACIJA?

Prirodna se fermentacija ne prakticira iz nekoliko razloga, no prije svega zbog modernizacije procesa i potrebom za proizvodnjom što više vina, u što kraćem roku. 

  • tretmani pesticidima (osobito konvencionalni i antibiotici) ubijaju divlje kvasce;
  • sulfiti u vinifikaciji ograničavaju aktivnost autohtonih kvasaca (više osjetljiviji od industrijskih kvasaca);
  • potreba za standardizacijom rezultata procesa proizvodnje vina;
  • marketing i oglašavanje zahtijevaju vina koja se mogu reproducirati svake godine.

GDJE JE NESTALA PRIRODNA FERMENTACIJA?

Prirodna se fermentacija povukla u biodinamičke vinograde.

Biodinamički vinogradi i vinogradarstvo dopuštaju vinu da prirodno fermentira

Biodinamički vinogradi i vinogradarstvo dopuštaju vinu da prirodno fermentira

U takvim se vinogradima obraća velika pozornost na očuvanje plodnosti tla, korištenje samo prirodnih voda te na korištenje tla na neintenzivan način.

U biodinamičkim se vinogradima prakticiraju metode s malim utjecajem na okoliš kako bi se suzbili nametnici i korov, a tlo ostaje neobrađeno dulje od godine dana kako bi imalo vremena za oporavak.

Kako bi se očuvala bioraznolikost i da bi se omogućio život kvascima na grožđu, osim toga što se ne koriste pesticidi, sade se razne druge biljke pored vinovih loza te se preferira prirodno gnojivo.

PRIRODNA vs. POTAKNUTA FERMENTACIJA – razlika u vinu

Razlika u vinima nastalima prirodnom fermentacijom bez dodavanja sumpora svakako se razlikuju od onih koja su nastala u vinarijama koje potiču fermentaciju, dodaju sulfite i uzgajaju vinovu lozu u mehanički i industrijski tretiranim vinogradima.

Vina nastala u biodinamičkom okruženju svakako su zdravija, punijeg okusa, u njima se osjete posebne note tla na kojem je uzgajano te su vrlo pitka. Uz to, biodinamička vina su i veganska jer se ne bistre.

Želite li okusiti iskonski okus biodinamičkih vina? Kliknite za ponudu.

Zeropuro vina su vina najviše klase kvalitete i biološke čistoće – bez dodavanja sulfata, prirodna fermentacija, biodinamički uzgoj i veganski sastav.

Zeropuro vina su vina najviše klase kvalitete i biološke čistoće – bez dodavanja sulfita, prirodna fermentacija, biodinamički uzgoj i veganski sastav.

*Iako biodinamička vina ne izazivaju glavobolju i zdrava su, zalažemo se za odgovornu konzumaciju svakog alkoholnog pića. Ne pretjerujte u alkoholu. Budite odgovorni.