KOJA JE RAZLIKA: BIODINAMIČKA vs. ORGANSKA vs. KONVENCIONALNA VINA

Biodinamičko ili konvencionalno – pitanje je sad. Koja je razlika među biodinamičkim, organskim i konvencionalnim vinima i ima li uopće smisla birati vino prema načinu proizvodnje? Ima, ima – hajmo razložiti.

Biodinamički vinograd: promatra se kao samoodrživ sustav.

RAZLIKE: biodinamička, organska i konvencionalna proizvodnja vina

Konvencionalna je proizvodnja vina najrasprostranjeniji način proizvodnje jer, naravno, može proizvesti i najveće količine vina. Logično je zatim i da takva proizvodnja ima najšire granice u pogledu primjene dodataka, gnojenja i sličnog. Pa je tako dopušteno korištenje sintetskih gnojiva, raznih aditiva, vinograd se može špricati kako bi se zaštitio od bolesti i nametnika...

Ukratko rečeno, konvencionalna proizvodnja vina najprilagođenija je današnjim zahtjevima života. 😊

Kod organske je proizvodnje pak većina ovoga, što je navedeno za konvencionalnu, zabranjena! Organska se proizvodnja vina okreće prirodnim preparatima za zaštitu loze i vinograda, no neke se prakse ipak primjenjuju i ovdje, primjerice korištenje sumpora – samo su količine smanjene.

A što je onda s biodinamičkom proizvodnjom? Ona pravila o “isključivo prirodnom” dovodi na višu razinu i cijeli se proces usmjerava na spontane cikluse prirode, prati se mjesečev kalendar, koriste se posebni biodinamički pripravci..

Talog se u Pet-Nat pjenušavim vinima ne izbacuje.

Organsko vs. biodinamičko

Razlika između organske i biodinamičke proizvodnje često nije pretjerano upadljiva, pa ćemo ju još malo razložiti:

organska se proizvodnja vina fokusira na poljoprivredu “bez kemije” i proizvodnju vina s minimalnim sintetičkim “intervencijama”. Dakle, u središtu je zdravlje loze i proizvod koji isto to zrcali.

Biodinamičko vino ide korak dalje od organskih praksi pa uključuje još i prirodni ritam (mjesečev kalendar, određene dane i razdoblja kada se što radi/provodi) te specifične prirodne pripravke kako bi se poboljšalo zdravlje zemlje, biljaka i na kraju, vina. Dakle, biodinamika se ne fokusira samo na “što prirodnije” već uvodi i posebne prakse i principe kojih se valja držati jer se vinograd tretira kao samoodrživ, živi sustav.

Bio Cantina Orsogna: biodinamičko i organsko vinogradarstvo obilježavaju prirodne metode gnojidbe.

Ima li razlike u okusu konvencionalnih, organskih i biodinamičkih vina?

Biodinamičko vino ZeroPuro Primitivo uz Big Green Egg kamado.

Ima, ali očekivano, razlika je najprimjetnija u odnosu konvencionalna naspram organska i biodinamička. Ono što se često prvo zamijeti je (ne)prisutnost sumpora – tj. smanjene količine u organskoj i biodinamičkoj proizvodnji mnogi zaista i okuse (a neki primijete i u “nedostatku” glavobolje sljedeći dan 😉 ).

Osim toga, konvencionalna vina često imaju i uniformiran okus, dok je kod vina organske i biodinamičke proizvodnje mnogo izraženiji terroir, a prema tome i okus autentičniji.

S ovim ne želimo reći da konvencionalna vina nisu ukusna ili da je jedno bolje od drugog, već samo želimo ukazati da razlika postoji, a svatko bira za sebe!

VALJA LI TO?

Mnogi se pitaju jesu li organska i biodinamička vina zaista ukusna? Jesu, no moraju biti dobro odrađena! Vino s greškama i manama, o kojoj god se vrsti proizvodnje radilo, nije poželjno. Budući da se kod organske, a pogotovo biodinamičke proizvodnje, radi o izazovnijem “projektu” no kod konvencionalne proizvodnje, greške, se naravno, mogu dogoditi, no to nije razlog za opravdanje, već izazov za sljedeću berbu! 😊 Zadnjih se godina okret prema “prirodnom”, organskom i biodinamičkom popularizirao (zbog zdravlja ljudi i prirode) te su na tržištu dostupna, može se reći, već mnoga vina “čistih” načina proizvodnje. A ona su nerijetko i vrhunska te će vas odvesti ravno u vinograd svojim predivnim izražajem terroira. Zaista vrijedi probati!