RAZLIKE: biodinamička, organska i konvencionalna proizvodnja vina
Konvencionalna je proizvodnja vina najrasprostranjeniji način proizvodnje jer, naravno, može proizvesti i najveće količine vina. Logično je zatim i da takva proizvodnja ima najšire granice u pogledu primjene dodataka, gnojenja i sličnog. Pa je tako dopušteno korištenje sintetskih gnojiva, raznih aditiva, vinograd se može špricati kako bi se zaštitio od bolesti i nametnika…
Ukratko rečeno, konvencionalna proizvodnja vina najprilagođenija je današnjim zahtjevima života. 😊
Kod organske je proizvodnje pak većina ovoga, što je navedeno za konvencionalnu, zabranjena! Organska se proizvodnja vina okreće prirodnim preparatima za zaštitu loze i vinograda, no neke se prakse ipak primjenjuju i ovdje, primjerice korištenje sumpora – samo su količine smanjene.
A što je onda s biodinamičkom proizvodnjom? Ona pravila o “isključivo prirodnom” dovodi na višu razinu i cijeli se proces usmjerava na spontane cikluse prirode, prati se mjesečev kalendar, koriste se posebni biodinamički pripravci..
Biodinamičko vino ide korak dalje od organskih praksi.
Organsko vs. biodinamičko
Razlika između organske i biodinamičke proizvodnje često nije pretjerano upadljiva, pa ćemo ju još malo razložiti:
organska se proizvodnja vina fokusira na poljoprivredu “bez kemije” i proizvodnju vina s minimalnim sintetičkim “intervencijama”. Dakle, u središtu je zdravlje loze i proizvod koji isto to zrcali.
Biodinamičko vino ide korak dalje od organskih praksi pa uključuje još i prirodni ritam (mjesečev kalendar, određene dane i razdoblja kada se što radi/provodi) te specifične prirodne pripravke kako bi se poboljšalo zdravlje zemlje, biljaka i na kraju, vina. Dakle, biodinamika se ne fokusira samo na “što prirodnije” već uvodi i posebne prakse i principe kojih se valja držati jer se vinograd tretira kao samoodrživ, živi sustav.
Ima li razlike u okusu?
Ima, ali očekivano, razlika je najprimjetnija u odnosu konvencionalna naspram organska i biodinamička. Ono što se često prvo zamijeti je (ne)prisutnost sumpora – tj. smanjene količine u organskoj i biodinamičkoj proizvodnji mnogi zaista i okuse (a neki primijete i u “nedostatku” glavobolje sljedeći dan 😉 ).
Osim toga, konvencionalna vina često imaju i uniformiran okus, dok je kod vina organske i biodinamičke proizvodnje mnogo izraženiji terroir, a prema tome i okus autentičniji.
S ovim ne želimo reći da konvencionalna vina nisu ukusna ili da je jedno bolje od drugog, već samo želimo ukazati da razlika postoji, a svatko bira za sebe!
Valja li to? - najčešće postavljeno pitanje
Mnogi se pitaju jesu li organska i biodinamička vina zaista ukusna? Jesu, no moraju biti dobro odrađena! Vino s greškama i manama, o kojoj god se vrsti proizvodnje radilo, nije poželjno. Budući da se kod organske, a pogotovo biodinamičke proizvodnje, radi o izazovnijem “projektu” no kod konvencionalne proizvodnje, greške, se naravno, mogu dogoditi, no to nije razlog za opravdanje, već izazov za sljedeću berbu! 😊 Zadnjih se godina okret prema “prirodnom”, organskom i biodinamičkom popularizirao (zbog zdravlja ljudi i prirode) te su na tržištu dostupna, može se reći, već mnoga vina “čistih” načina proizvodnje. A ona su nerijetko i vrhunska te će vas odvesti ravno u vinograd svojim predivnim izražajem terroira. Zaista vrijedi probati!
